Serija · Dio 3 od 6
Zašto se plaćanja sele na blockchain infrastrukturu
24/7 namira, prekogranični transferi, stabilni kovanice i automatizacija: zašto tvrtke testiraju blockchain za plaćanja – i zašto to nije automatski brže ili jeftinije.
Plaćanja izgledaju trenutačno – namira često nije
Dodir kartice djeluje trenutačno, ali plaćanje iza toga nije završeno u tom trenutku. Autorizacija se događa u nekoliko sekundi; stvarna namira između banaka, kartičarskih mreža i trgovaca može potrajati jedan ili više radnih dana. Međunarodni transferi mogu trajati još dulje, prolazeći kroz nekoliko korespondentskih banaka.
Za potrošače je taj jaz uglavnom nevidljiv. Za poduzeća on veže obrtni kapital, zahtijeva usklađivanje i stvara rokove koji ne odgovaraju globalnom, stalno aktivnom gospodarstvu. Taj jaz je glavni razlog zašto tvrtke razmatraju infrastrukturu temeljenu na blockchainu.
Što tvrtke istražuju
Namira u svakom trenutku: zajedničke knjige ne zatvaraju se vikendom ili na državne praznike, pa se vrijednost može prenositi i namirivati bilo kada. Međunarodni transferi: stabilni kovanice mogu se prenositi između zemalja bez prolaska kroz više posrednika, što je posebno važno tamo gdje su tradicionalni kanali spori ili skupi.
Manje posrednika: kada više strana koristi istu knjigu, ne moraju voditi odvojene evidencije i kasnije ih usklađivati. Automatizacija: plaćanja se mogu povezati s logikom pametnih ugovora, primjerice za oslobađanje sredstava kada roba bude zaprimljena. Pružatelji platnih usluga, fintechovi i neke velike banke provode pilot-projekte ili nude usluge uživo na tim područjima.
Treba biti realan u usporedbi
Blockchain nije automatski brži ili jeftiniji. Mnogi domaći sustavi za trenutačna plaćanja već namiruju u nekoliko sekundi uz vrlo niske troškove. Kartične mreže nude zaštite potrošača poput povrata sredstava, što blockchain transferi po defaultu ne omogućuju. Također, mrežne naknade na nekim blockchainima mogu naglo porasti kad je potražnja visoka.
Postoje i dodatni koraci koje je lako previdjeti: konverzija između bankovnog novca i tokena, provjere usklađenosti, sigurnost novčanika i računovodstvo. Kada se to uključi, prednost uvelike ovisi o konkretnom platnom sustavu koji se uspoređuje i o slučaju upotrebe. Za domaću maloprodajnu kupnju korist može biti mala; za prekogranično poslovno plaćanje vikendom može biti značajna.
Gdje najčešće ima smisla
Najjači slučajevi danas obično dijele nekoliko karakteristika: plaćanja prelaze granice ili vremenske zone, više strana treba iste informacije, brzina namire važna je za likvidnost ili su procesi dovoljno ponavljajući za automatizaciju.
Primjeri uključuju prijenose sredstava između podružnica globalnih tvrtki, isplate međunarodnim freelancerima ili dobavljačima te namiru između pružatelja platnih usluga. U mnogim od tih slučajeva blockchain uopće ne zamjenjuje korisnički vidljivu metodu plaćanja – radi u pozadini, dok korisnici i dalje vide poznata sučelja.
Što još treba riješiti
Usvajanje ovisi o više od same tehnologije. Jasna regulativa, pouzdane veze između bankovnih računa i blockchain mreža, interoperabilnost između različitih lanaca te čvrsti standardi za identitet i usklađenost još su u razvoju.
Sigurnost i operativna otpornost jednako su važni kao i brzina. Platni sustav koristan je samo ako mu poduzeća vjeruju da će raditi svaki put i znaju što se događa kad nešto pođe po zlu.
Sloj infrastrukture, a ne revolucija preko noći
Najrealnija slika nije da blockchain zamjenjuje postojeće platne sustave, već da postaje još jedan sloj infrastrukture – odabran tamo gdje nudi stvarnu prednost i povezan s već postojećim sustavima.
Za svakoga tko prati temu, korisno je pitanje uvijek isto: u usporedbi s čim, za koga i pod kojim uvjetima? Postavljanje tog pitanja odvaja stvarni napredak od marketinga.
Ovaj članak služi isključivo u edukativne svrhe i ne predstavlja financijski, investicijski, porezni ili pravni savjet.
